Čudnovati Krst na Zlatnom Brdu

Šta predstavlja čudnovati Krst na Zlatnom Brdu u Smederevu  i ko ga je tu postavio?

Krst je značajan Smederevski Zapis.U našem gradu postoje dva Zapisa. Jedan je na Zlatnom Brdu,  između Provalije i Pavlice, a drugi u šumi Vile Obrenovića.

Zapis predstavlja drvo (najčešće hrastovo), značajno za stanovnike tog mesta gde se Zapis nalazi. Predstavlja sveto drvo meštana. U kori drveta se urezuje Krst. Verovanje kaže da će velika nesreća zadesiti onoga ko bi bilo kako oštetio to drvo, isekao, ili čak pokupio otpale grane sa mesta gde se nalazi drvo.

Na Zlatnom Brdu nalazi se raskršće, gde se glavi put, račva na put koji vodi ka selu Udovice i put koji vodi ka selu Petrijevo. Tačno na tom raskršću pre 136 godina, preciznije 1882. godine, dvojica smederevaca, Mitar Krstić i Boško Marković, podigli su spomen u obliku Krsta. Krst je napravljen od hrasta koji je na tom raskršću rastao. Na hrastu je bio urezan Krst, pa je hrast kao takav prozvan Zapisom.

U jednom periodu hrast je počeo da se suši, a njih dvojica, da bi sačuvali samo mesto kao Zapis, rešili su da od njega istružu grede i da od greda naprave Krst. Napravljeni Krst je bio visok tri metra, a pri vrhu se završavao u obliku kišobrana napravljenog od hrastovih daščica. Da bi sebe i svoj rad sačuvali od zaborava, oni su urezali: ”Ovaj spomen podigoše 1882. godine Mitar Krstić i Boško Marković”.

Krst je godinama smatran svetim mestom i svakog Uskrsa su dolazile gradske litije, sve do 1948. godine. Od tada litije više ne dolaze, zbog lošeg odnosa prema Crkvi, koji su posle Drugog svetskog rata vladali na tim prostorima. Značaj krsta je vremenom bledeo, ali je Krst ostao. Veliki deo Zlatnog Brda je nazvan Zapisom.

Trouglasta parcela, na kojoj je smešten ovaj spomenik, služila je  kao vinogradarsko raskršće. Spomenik je služio selu radi zaštite od grada i nazvan je “Krst od leda”. Stanovništvo ga je često ukrašavalo peškirima, čarapama, bocama vina i/ili rakije, cvećem i pletivom razne boje.

Na sličnim raskršćima Rimljani su držali boginju Hekatu sa tri lica, jer su verovali da njene statue i hramovi, štite putnike od nesreća. Verovatno, po uzoru na to i na izlazu iz grada Smederevo, nalazi se ovakvo raskršće sa ovim Krstom.

Ovaj spomenik imao je i drugu namenu, pa je pored toga što je smatran Zapisom, smatran i kao zajednički spomenik srpskim ratnicima, koji su na ovoj visoravni Pavlice ginuli u nekoliko poslednjih ratova, braneći predgrađe i grad Smederevo.

Kao jedna od najpoznatijih bitaka za slobodu Smedereva vođena je na ovom područu – Mitrovdanska bitka 1914. godine, koja je u literturi poznata i pod imenom Smederevski boj 1914.godine, pisao stari smederevac i hroničar, potpukovnik Slavoljub Šterić.

Iako se o Mitrovdanskoj bitci i pobedi malo znalo i pisalo, ostalo je zapamćeno da je to bila prva pobeda srpske vojske u Prvom Svetskom ratu ! I to baš u našem gradu!

26. avgusta 2018. godine, obnovljen je i postavljen Krst, a 2019. uređen je i prostor oko njega, gde je znatno lepšeg izgleda nego što je ranije bio.


Osveštavanje Krsta obaviće se po pravoslavnom običaju, u maju 2019.godine.


Izvor: http://sdplus.rs/najznacajniji-smederevski-zapisi/

-Teodora Nurčeski