Praznik Blagovesti je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika koji se slavi se u znak sećanja na „blagu vest“, kada je, prema crkvenom učenju, arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Narodni običaji:
Po narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem pre samu zoru, a dan je počinjao pesmom devojaka.
Zbog verovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovesti, deca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!“
Verovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
Takođe, Blagovesti se smatraju danom posle kojeg kreće lepo vreme i sunčani dani.
-Anastasija Maksimović